Ovo web sjedište koristi tehnologiju "kolačića" (eng. cookie) da bi se korisnicima prikazao dinamičan i personaliziran sadržaj, te su oni nužni za ispravan rad. Ako nastavite pregledavati ove stranice, kolačići će biti korišteni u suradnji s vašim preglednikom Weba.
Lišmanioza pasa, koju uzrokuje Leishmania infantum, je bolest od velikog značaja u veterinarskoj medicini i javno zdravstveni problem. Kod psa, koji je jedini rezervoar uzročnika, može ali i ne mora biti simptoma bolesti, a može biti i smrtonosna. Insekti iz podporodice Phlebotominae (Diptera, Psychodidae, Larroussius subg.), kod nas poznati kao papatači, su jedini posrednici u prijenosu lišmanija na psa i na čovjeka. Od 1997. godine, u Hrvatskoj je lišmanioza dokazana parazitološkim i serološkim pretragama kod nekoliko stotina klinički bolesnih ali i kod naizgled zdravih pasa. Prema rezultatima seroepizootioloških istraživanja, lišmanioza pasa je enzootska u tri dalmatinske županije (od Primoštena na zapadu do granice s Crnom Gorom na istoku, na sjeveru od granice s Bosnom i Hercegovinom do Jadranskog mora na jugu, uključujući i srednje i južno dalmatinske otoke) i predstavlja problem za veterinare i vlasnike pasa, ali i potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi. Dosada, enzootska lišmanioza pasa nije detektirana niti u jednoj regiji izvan Šibensko-kninske, Dubrovačko-neretvanske i Splitsko-dalmatinske županije, ali nisu niti provedena serološka testiranja. U Hrvatskoj postoji realna opasnost od širenja lišmanioze pasa prema sjeveru uz obalu i prema unutrašnjosti. Do sada provedenim entomološkim istraživanjima je sa sigurnošću ustanovljeno prisustvo vektora (podrod Larroussius) na području srednje i južne Dalmacije.Nužno je provesti monitoring, kako bi se otkrila nova enzootska žarišta lišmanioze pasa i da se ustanovi da li je vektor prisutan u ostalim dijelovima priobalja, ali i unutrašnjosti (kao što je slučaju u Vojvodini i središnjoj Srbiji, te u Mađarskoj u blizini hrvatske granice).Serološki monitoring lišmanioze pasa će obuhvatiti susjedstvo enzootske regije, te područja Hrvatske i Srbije u kojima bude detektiran vektor. Tijekom istraživanja provodit će se serološka i entomološka ispitivanja, parazitološka pretraga, izolacija i uzgoj parazita in vitro, i umnožavanje DNA parazita (PCR) iz pasa i uginulih divljih kanida koji se kreću kako enzootskim, tako i ne-enzootskim područjem.
Short description of the task performed by Croatian partner
Zbog kompatibilnosti mogućnosti i vještina oba istraživačka tima, moguće je kvalitetno, sa svih aspekata primijeniti monitoring vektora i rezervoara lišmanioze u Hrvatskoj i Srbiji. Zbog trenda globalnog zatopljenja je za očekivati da će se vektori širiti u unutrašnjost, a mobilnost ljudi i pasa omogućuje unošenje lišmanioze u regije gdje nije još zabilježena, ako postoji akekvatni vektor. Mapiranje vektora i enzootskih žarišta lišmanioze će biti osnova za daljnji monitoring u budućnosti. Rezultati genetske tipizacije dobivenih izolata lišmanija, te određivanje njihove srodnosti i povezanosti se može koristiti u molekularnoj epidemiologiji. Uspoređivanje točnosti metoda molekularne detekcije lišmanija (PCR i RT-PCR) te odabir optimalnog protokola za rutinsku dijagnostiku i monitoring jedan je od predviđenih ciljeva istraživanja u ovom projektu.
Ovo web sjedište koristi tehnologiju "kolačića" (eng. cookie) da bi se korisnicima prikazao dinamičan i personaliziran sadržaj, te su oni nužni za ispravan rad. Ako nastavite pregledavati ove stranice, kolačići će biti korišteni u suradnji s vašim preglednikom Weba.
login
