This web site uses cookies to deliver its users personalized dynamic content. You are hereby informed that cookies are necessary for the web site's functioning and that by continuing to use this web sites, cookies will be used in cooperation with your Web browser.
Crime as a Cultural Problem. The Relevance of Perceptions of Corruption to Crime Prevention. A Comparative Cultural Study in the EU-Accession States, the EU-Candidate States and in the EU-States D, GR and UK
[PROJECT URL | CORDIS URL]
Međunarodni konzorcij znanstvenika koji koordinira Sveučilište Konstanz, Njemačka (voditelj i odgovorni istraživač je profesor Hans-Georg Soeffner) provodi istraživanje koje se realizira u okviru šestog Programa Europskog Vijeća a na temu "Kriminal kao kulturni problem-značaj percepcije korupcije za sprečavanje kriminala: komparativna analiza zemalja Europske zajednice» (Bugarska, Rumunjska, Hrvatska, Turska, Njemačka, Grčka i Velika Britanija). Istraživanje realizira grupa znanstvenika iz nekoliko sveučilišnih centara iz navedenih zemalja (Sveučilište u Tübingenu, Njemačka, Centar za liberalne studije iz Sofije, Institut za proučavanje kvalitete življenja iz Bukurešta, Sveučilište Galatasaray u Istanbulu, Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište za javnu upravu i Sveučilište Panteion iz Atene te Sveučilište u Oxfordu, Centar za jugoistočne europske studije /SEESOX/). Projekt je usmjeren poboljšanju borbe protiv korupcije i sprečavanju kriminala u Europskoj uniji i zemljama pristupnicama. Projekt se temelji na ideji da postoji povezanost između postojećih kulturnih obrazaca percepcije kriminaliteta te utjecaja na ponašanje i prosudbu građana o tome kako je prevencija kriminaliteta organizirana u svakoj od zemalja u kojoj se istraživanje provodi. Pretpostavlja se da navedeni kulturni obrasci imaju značajnu ulogu u određivanju primjene različitih mjera i njihove uspješnosti u sprečavanju korupcije. Na žalost, «kulturni značaj» korupcije još uvijek nije dovoljno integriran u postojeće programe i mjere prevencije korupcije. Upravo se na taj nedostatak ovo istraživanje namjerava usmjeriti. Uz to, projekt će doprinijeti i unaprijediti znanstvenu raspravu o navedenom fenomenu te će na taj način ostvariti i značajne praktične ciljeve. Inicirat će se, primjerice, dijalog između znanstvenika i eksperata u želji da se razvije i unaprijedi pristup borbi protiv korupcije. U prvoj fazi realizacije projekta analizirat će se različiti dokumenti vezani uz aspekte korupcije (dokumenti o prevenciji kriminaliteta u EU kao i nacionalni programi borbe protiv korupcije, sudske presude, transkripti ispitivanja, novinsko izvještavanje o slučajevima, izvještavanje i stavovi nevladinih udruga i udruženja gospodarstvenika). U drugoj fazi provest će se intervjui s ekspertima koji se bave prevencijom korupcije (policija, javni tužitelji, suci, predstavnici nevladinih udruga, predstavnici Europske zajednice i hrvatski stručnjaci, predstavnici medija i trgovačkih udruženja) o njihovim iskustvima u vezi s prevencijom i borbom protiv korupcije. U trećoj fazi realizacije projekta provest će se kritička analiza slabosti i snage postojećih nacionalnih antikorupcijskih programa što će poslužiti za međusobnu usporedbu stanja među zemljama uključenima u projekt. Odsjek za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu hrvatski je partner u istraživačkom konzorciju. Hrvatsku dionicu projekta vode prof. dr. sc. Aleksandar Štulhofer, prof. dr. sc. Ognjen Čaldarović i doc. dr. sc. Krešimir Kufrin.
Short description of the task performed by Croatian partner
Projekt je usmjeren poboljšanju borbe protiv korupcije i sprečavanju kriminala u Europskoj uniji i zemljama pristupnicama. Projekt se osniva na ideji da postoji povezanost između postojećih kulturnih obrazaca percepcije kriminaliteta te utjecaja na ponašanje i prosudbu građana o tome kako je prevencija kriminaliteta organizirana u svakoj od zemalja u kojoj se istraživanje provodi. Pretpostavlja se da navedeni kulturni obrasci imaju značajnu ulogu u određivanju primjene različitih mjera i njihove uspješnosti u sprečavanju korupcije. Na žalost, «kulturni značaj» korupcije još uvijek nije dovoljno integriran u postojeće programe i mjere prevencije korupcije. Upravo se na taj nedostatak ovo istraživanje namjerava usmjeriti. Uz to, projekt će doprinijeti i unaprijediti znanstvenu raspravu o navedenom fenomenu te će na taj način ostvariti i značajne praktične ciljeve. Inicirat će se, primjerice, dijalog između znanstvenika i eksperata u želji da se razvije i unaprijedi pristup borbi protiv korupcije. U prvoj fazi realizacije projekta analizirat će se različiti dokumenti vezani uz aspekte korupcije (dokumenti o prevenciji kriminaliteta u EU kao i nacionalni programi borbe protiv korupcije, sudske presude, transkripti ispitivanja, novinsko izvještavanje o slučajevima, izvještavanje i stavovi nevladinih udruga i udruženja gospodarstvenika). U drugoj fazi provest će se intervjui s ekspertima koji se bave prevencijom korupcije (policija, javni tužitelji, suci, predstavnici nevladinih udruga, predstavnici Europske zajednice i hrvatski stručnjaci, predstavnici medija i trgovačkih udruženja) o njihovim iskustvima u vezi s prevencijom i borbom protiv korupcije. U trećoj fazi realizacije projekta provest će se kritička analiza slabosti i snage postojećih nacionalnih antikorupcijskih programa što će poslužiti za međusobnu usporedbu stanja među zemljama uključenima u projekt.
This web site uses cookies to deliver its users personalized dynamic content. You are hereby informed that cookies are necessary for the web site's functioning and that by continuing to use this web sites, cookies will be used in cooperation with your Web browser.
login
